Reumatologija – simptomi, dijagnostika i suvremeno liječenje

Bol u zglobovima, jutarnju ukočenost i kronični umor mnogi pripisuju „južini“, promjeni vremena ili “godinama”. U praksi, to često nisu bezazlene tegobe, nego rani znakovi upalnih reumatskih i autoimunih bolesti. Kada se takve bolesti prepoznaju na vrijeme, terapijom se može zaustaviti upalni proces, spriječiti oštećenje zglobova i organa te postići dugotrajna kontrola bolesti.
U Poliklinici MedPoint ambulantu za imunologiju i reumatologiju vodi izv. prof. prim. dr. sc. Mislav Radić, specijalist interne medicine i subspecijalist imunologije i reumatologije.
Što je reumatologija?
Reumatologija je grana interne medicine koja se bavi bolestima zglobova, mišića, kostiju, tetiva i vezivnog tkiva, ali i stanjima koja mogu zahvatiti kožu, oči, pluća, srce, krvne žile, bubrege ili živčani sustav.
Privatni pregled reumatologa uključuje prepoznavanje uzroka, procjenu aktivnosti bolesti i vođenje terapije s ciljem smirivanja upale i postizanja remisije kroz individualizirani plan – jer univerzalno rješenje ne postoji.
Važno je i ovo: reumatološke bolesti nisu rezervirane za stariju dob. U reumatološku ambulantu sve češće se javljaju osobe u tridesetim godinama, u radno aktivnoj dobi, kod kojih rana dijagnostika može biti presudna za dugoročnu kvalitetu života.
Simptomi - kada na reumatološki pregled?
Simptomi uzrokovani reumatološkim smetnjama ili poremećajima imunološkog sustava ponekad su jasni (oteklina i bol u zglobu), ali često počinju postupno i traju tjednima.
Najčešći simptomi zbog kojih pacijenti dolaze na pregled:
- jutarnja ukočenost zglobova koja traje dulje od 30 minuta
- bol i/ili oticanje zglobova, toplina i crvenilo
- bolovi jači u mirovanju ili noću, a popuštaju razgibavanjem
- ponavljajući “napadi” vrlo jake boli u jednom zglobu (tipično za giht)
- dugotrajan umor, gubitak apetita ili neobjašnjiv gubitak težine
- osip, zadebljanje kože, suhoća, crvenilo ili bol u očima te smetnje vida
- nedostatak daha ili neobjašnjiv kašalj uz druge sistemske simptome
Najčešće reumatološke bolesti i stanja
Dolaskom na prvi pregled u reumatološku ambulantu, specijalist će procijeniti radi li se o upalnom/autoimunom procesu ili o stanju koje uzrokuje kroničnu bol, bez znakova upale (npr. fibromialgija). Važna je distinkcija u kliničkoj praksi između reumatskih i autoimunih bolesti od degenerativnih promjena zglobova poput osteoartritisa (artroze), koje su također česte s porastom životne dobi. Upravo zato reumatološki pregled ima važnu ulogu u razlikovanju ovih stanja i određivanju optimalnog liječenja.
Upalne bolesti zglobova – reumatoidni artritis, psorijatični artritis i spondiloartritisi
Reumatoidni artritis je kronična autoimuna bolest u kojoj upala zahvaća ovojnicu zgloba (sinoviju). Tipično se javlja bol i ukočenost, osobito ujutro, često simetrično na šakama i stopalima. Neliječena upala može dovesti do oštećenja zgloba, smanjene funkcije i deformacija. Suvremeni pristup liječenju ide prema ranom smirivanju upale i sprječavanju oštećenja, uz redovite kontrole i prilagodbu terapije.
Psorijatični artritis povezan je s psorijazom, ali se može pojaviti i prije kožnih promjena. Može zahvatiti male i velike zglobove, tetive i kralježnicu. Česti su bolovi na hvatištima tetiva (npr. peta), otok cijelog prsta (zadebljanje prsta) te bol u donjem dijelu leđa.
Spondiloartritisi su skupina upalnih bolesti koje često zahvaćaju kralježnicu i sakroilijakalne zglobove. Tipična je bol u križima koja je jača u mirovanju pa može uzrokovati buđenje tijekom noći, a poboljšava se razgibavanjem.
Sistemske autoimune bolesti – lupus, sistemska skleroza, dermatomiozitis i vaskulitisi
Sistemske autoimune bolesti mogu zahvatiti više organskih sustava i zato ponekad izgledaju “nepovezano”. Upravo tu reumatološka dijagnostika postaje ključna jer je cilj povezati simptome u cjelinu i pravodobno započeti liječenje.
Sistemski eritematozni lupus (SLE) može se manifestirati bolovima u zglobovima, osipom, fotosenzitivnošću, umorom i promjenama na organima.
Sistemska skleroza (sklerodermija) može uključivati zadebljanje kože i zahvaćanje unutarnjih organa, a Raynaudov sindrom (sužavanje krvnih žila prstiju, ruku i nogu) je često među prvim simptomima.
Vaskulitisi su upale krvnih žila i mogu uzrokovati širok raspon simptoma, ovisno o veličini i lokalizaciji zahvaćenih žila.
Kristalični artritisi – iznenadni napadi boli
Giht je jedan od najčešćih uzroka naglog, izrazito bolnog artritisa. Nastaje iznenada, često noću, s crvenilom, toplinom i oteklinom zgloba. Najčešći je zglob palca stopala, a nerijetko i gležnja ili koljena. Napad se može povući, ali giht se bez liječenja učestalo vraća i dugoročno može dovesti do oštećenja zglobova i stvaranja kvržica (tofa).
Kod gihta, prehrambene navike mogu utjecati na učestalost napada, ali dugoročna kontrola bolesti temelji se na pravilnom medicinskom vođenju i praćenju mokraćne kiseline. Uz terapiju i praćenje, važan dio kontrole čine hidratacija, regulacija tjelesne težine i prepoznavanje osobnih okidača.
Fibromialgija – kronična bol i umor bez znakova upale
Fibromialgija je čest sindrom raširene boli, osjetljivosti na dodir, umora, lošeg sna i teškoća s koncentracijom. Važno je razumjeti da fibromialgija nije upalna bolest zglobova i ne uzrokuje oštećenja kao artritis – ali može jednako snažno utjecati na radnu sposobnost i svakodnevno funkcioniranje.
Dijagnostika u MedPointu - što reumatološki pregled uključuje?
U MedPointu pregled u pravilu započinje detaljnom anamnezom (simptomi, trajanje, obiteljska anamneza, ranije bolesti i lijekovi), a zatim slijedi fizički pregled. Ovisno o simptomima, pacijent se upućuje na dodatne pretrage te se izrađuje terapijski plan, uz kontinuirano praćenje i prilagodbu.
U praksi, reumatološka dijagnostika najčešće obuhvaća:
- pregled znakova upale na zglobovima i hvatištima tetiva te opsega pokreta
- laboratorijske markere upale (npr. CRP, SE) i ciljana autoantitijela, ovisno o sumnji
- metaboličku obradu kada se sumnja na giht (mokraćna kiselina i širi kontekst)
- slikovnu dijagnostiku prema potrebi (npr. UZV zglobova, RTG i druge metode) radi procjene upale i oštećenja
Rana dijagnostika mijenja tijek bolesti
Ambulantu za imunologiju i reumatologiju u MedPointu vodi izv. prof. prim. dr. sc. Mislav Radić, istaknuti stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u području interne medicine, reumatologije te kliničke imunologije i alergologije. Njegova karijera obilježena je iznimnim akademskim dostignućima, znanstvenim radom i predanošću pacijentima.
I najvažnije: ne odgađajte pregled. Rana dijagnostika i liječenje često znače manju štetu, manje komplikacija i brži povratak normalnim aktivnostima. Kontaktirajte nas i naručite se na privatni pregled reumatologa.
Pitanja pacijenata i odgovori reumatologa
Najčešće se javljaju bol u zglobovima, jutarnja ukočenost dulja od 30 minuta, oticanje zglobova, toplina i crvenilo te kronični umor. Kod sistemskih bolesti može se pojaviti osip, suhe/crvene oči, bol u očima, smetnje vida, nedostatak daha ili neobjašnjiv kašalj.
Kada tegobe traju dulje od nekoliko tjedana, ponavljaju se ili se pogoršavaju, osobito ako imate jutarnju ukočenost, otekline zglobova ili napade nagle, vrlo jake boli u jednom zglobu (tipično za giht). Pregled se preporučuje i kod općih simptoma poput neobjašnjivog umora, gubitka apetita i/ili težine.
Mnoge reumatske bolesti su upalne ili autoimune i mogu s vremenom oštetiti zglobove i druge organe (kožu, oči, pluća, srce, bubrege, krvne žile ili živčani sustav). Zato je ključno rano prepoznati uzrok, a ne samo ublažavati bol.
U praksi se najčešće susreću upalne bolesti zglobova (reumatoidni artritis, psorijatični artritis, spondiloartritisi), sistemske autoimune bolesti (lupus, sistemska skleroza, dermatomiozitis, vaskulitisi), giht i drugi kristalični artritisi te fibromialgija (kronična bol i umor bez znakova upale).
Pregled počinje anamnezom (simptomi, trajanje, obiteljska anamneza, ranije bolesti i lijekovi), zatim slijedi klinički pregled zglobova, kože i mišića. Ovisno o indikacijama, obavljaju se ciljani laboratorijski nalazi (markeri upale poput CRP/SE i autoantitijela) te po potrebi slikovna dijagnostika (npr. UZV zglobova, RTG i druge metode).
Giht se može povući nakon akutnog napada, ali se bez pravilnog vođenja često vraća. Važno je liječiti akutni napad odmah, ali i provoditi dugoročnu kontrolu (ovisno o procjeni reumatologa) koja uključuje praćenje mokraćne kiseline, prevenciju novih napada i kontrolu povezanih čimbenika.
