“Simptomi ne znače najgore, oni samo pokazuju na čemu smo”

Rak debelog crijeva i važnost prevencije
Dr. Kristian Podrug gostovao je u emisiji “Zdravi bili” na TV Dalmaciji. Tema? Rak debelog crijeva i masna jetra. I ono najvažnije: kako ih na vrijeme zaustaviti.
Karcinom debelog crijeva najčešći je karcinom u Hrvatskoj, kod muškaraca i žena, istaknuo je dr. Podrug navodeći zabrinjavajuće brojke. Imamo oko četiri tisuće novih dijagnoza svake godine i mortalitet je i dalje jako visok – gotovo 50 posto bolesnika.
No postoji i dobra vijest: Ovaj karcinom može se uspješno liječiti ako ga otkrijemo na vrijeme. Problem je, dodaje, što većina ljudi ne zna da ga ima – zato liječnik stavlja snažan naglasak na prevenciju.
Simptomi – krv u stolici
Najveći problem je što su rani znakovi raka debelog crijeva često neprimjetni i javljaju se u obliku povremenih neugodnosti koje ljudi zanemare. Međutim, postoje jasni signali koji se ne smiju ignorirati.
Ono što stvarno ne smijemo ignorirati svakako je krv u stolici, to je jedan alarmantni znak, upozorava dr. Podrug, gastroenterolog i hepatolog iz Splita. Bol u trbuhu također može biti znak upozorenja, ali nije, kako se mnogi plaše, svaka bol odmah znak karcinoma. Ipak, novonastale bolove u trbuhu treba shvatiti ozbiljno, kao i druge simptome: promjene u ritmu pražnjenja stolice, stolica tanka kao olovka, neobjašnjiv gubitak težine ili stalan umor – sve su to razlozi za pregled.
Tihi simptomi i znakovi uznapredovale bolesti
Posebno su rizični tumori lokalizirani u desnom kolonu. – Imaju vrlo oskudne simptome, objašnjava specijalist. – Otkrivaju se slučajno, tijekom rutinskih laboratorijskih pretraga koje upućuju na anemiju. U uznapredovaloj fazi bolesti javljaju se izraženiji simptomi poput pojave žutila kože i nakupljanja vode u trbuhu.
Rani probir – jednostavna pretraga koja spašava živote
U Hrvatskoj postoji Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji uključuje sve građane starije od 50 godina. Iako je test na okultno krvarenje jednostavan i bezbolan, jer sve što treba napraviti jest poslati uzorak stolice, odaziv građana je poražavajuće nizak. Zabrinjavajuće je što građani ne žele shvatiti kako je riječ o pregledu koji stvarno može spasiti glavu – ističe doktor.
Što ako je test pozitivan?
Ako se otkrije krv u stolici, bolesnik se upućuje na kolonoskopiju – objašnjava gastroenterolog iz Poliklinike MedPoint u Splitu. – Pozitivan test ne znači automatski karcinom. Uzrok mogu biti i hemoroidi. Čak i ako je riječ o karcinomu, najčešće je u početnoj fazi te se može kirurški riješiti, bez dugotrajne terapije.
Kolonoskopija - dijagnostika i prevencija u istom pregledu
Kolonoskopija nije samo dijagnostička, nego i preventivna pretraga. – Može otkriti promjene u ranoj fazi i spriječiti razvoj bolesti, naglašava dr. Podrug.
Ako se tijekom kolonoskopije pronađu polipi – male izrasline na sluznici debelog crijeva, oni se najčešće odmah odstrane. – Ako se pokaže da je polip već promijenjen, tada se takvi polipi bioptiraju, a ako se potvrdi karcinom, pristupa se kirurškom liječenju. – opisuje tijek dijagnostike i liječenja pacijenata dr. Podrug.
Kako se pripremiti za kolonoskopiju i što očekivati, pročitajte detaljnije u tekstu.
Kako rak debelog crijeva nastaje
Rak debelog crijeva ne razvija se brzo, iako mnogi pacijenti misle kako se pojavio unutar nekoliko mjeseci. – Ne govorimo o mjesecima, nego o godinama, pojašnjava dr. Podrug. Većina slučajeva nastaje iz adenomskih polipa, odnosno malih promjena koje se, ako se ne uklone, s vremenom mogu pretvoriti u karcinom.
Rizik raste s godinama, ali i sa životnim navikama: sjedilački način života, pretilost, pušenje, prevelika konzumacija crvenog mesa i premalo vlakana. Sve su to faktori rizika, ali ono što brine zdravstvenu zajednicu je da se bolest sve češće pojavljuje i kod mlađih osoba. Posebno su ugroženi pacijenti s upalnim bolestima crijeva (ulcerozni kolitis, Crohnova bolest) i oni s genetskim opterećenjem.
Četvrtina Hrvata ima masnu bolest jetre
Uz rak debelog crijeva, u snažnom je porastu broj pacijenata s masnom bolešću jetre. Jetra je centralni organ metabolizma. Sudjeluje u gotovo svim procesima u tijelu, od metaboliziranja ugljikohidrata, masti i proteina do detoksikacije organizma – objašnjava ulogu jetre dr. Podrug, dodajući kako masna bolest jetre (steatoza) nastaje kad jetra akumulira previše masti u svojim stanicama. Bolest se definira kada je zahvaćeno više od 5 posto stanica jetre.
Zabrinjava podatak da čak četvrtina populacije u Hrvatskoj ima ovu dijagnozu. Ne zvuči optimistično ni podatak da 10 posto djece pati od masne jetre, što upućuje na trend sve veće pretilosti koja je glavni okidač za razvoj kasnijih bolesti, kao što je dijabetes.
Kako se otkriva i liječi masna jetra
Prvi znak upozorenja često su povišeni jetreni enzimi, koji se otkriju tijekom rutinskih laboratorijskih pretraga. – Masna bolest jetre najčešći je razlog povišenih enzima AST, ALT ili GGT. Ultrazvuk i elastografske metode danas su izuzetno napredne i precizne te jasno pokazuju postoji li masna bolest jetre i kojeg je stupnja, dodaje.
Ono o čemu se sve više govori je i nealkoholna masna bolest jetre, koja je jako povezana s metabolizmom. Liječenje uključuje promjene prehrambenih navika i povećanje fizičke aktivnosti. – Primjerena prehrana, smanjenje tjelesne težine, manji unos alkohola i redovita fizička aktivnost su osnovni postulati kod liječenja masne bolesti jetre – otkriva specijalist gastroenterologije opisujući provjerene principe terapije nealkoholne masne bolesti jetre.
Jetra se može oporaviti
Život s bolesnom jetrom ne mora biti težak, a i recept, na prvu, zvuči jednostavan: – Ako bolesnik prestane konzumirati alkohol, jetra se može regenerirati. Čak i pacijenti s transplantiranom jetrom mogu imati potpuno uredan život, zaključuje s optimizmom dr. Podrug, naglašavajući pritom važnost redovitih kontrola.
Jedan sat godišnje za zdravlje
Ohrabrenje pacijenata je, po mišljenju dr. Podruga, jednako važno kao i sama terapija. – Imamo vremena za sve, a za zdravlje vrlo malo. Apeliram da barem jedan sat godišnje posvetimo preventivnom pregledu, to doista može spasiti život i produžiti ga – zaključuje dr. Podrug, dodajući kako su strah, sram i neinformiranost najčešći razlozi zbog kojih pacijenti odgađaju pregled.
Pogledajte cijeli intervju s dr. med. Kristianom Podrugom, spec. interne medicine, subspecijalist gastroenterologije i hepatologije, u emisiji Zdravi bili.
Poliklinik MedPoint otvorena je svakim radnim danom, od 8 do 20 sati.
Kontakt:

