Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) – nadutost, grčevi i promjene u stolici

Nije svaka nadutost razlog za brigu, niti je svaka promjena stolice znak bolesti. Ali kada se probavne tegobe počnu ponavljati, kada planirate dan prema tome gdje je najbliži toalet ili ako zbog straha od simptoma izbjegavate određenu hranu, putovanja ili druženja – vrijeme je da se zapitate što vam crijeva poručuju.
Sindrom iritabilnog crijeva (eng. irritable bowel syndrome – IBS) jedan je od najčešćih razloga zbog kojih se pacijenti javljaju gastroenterologu. Iako IBS ne uzrokuje trajno oštećenje crijeva, simptomi mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života.
No pacijenti često nisu sigurni je li problem u hrani, stresu, crijevima ili nečem ozbiljnijem. Zato je važno razlikovati tipične IBS tegobe od simptoma koji zahtijevaju detaljniju obradu.
Iritabilni kolon u 30 sekundi: što se zapravo događa?
Sindrom iritabilnog crijeva je funkcionalni poremećaj probavnog sustava. To znači da crijeva mogu biti preosjetljiva, brže ili sporije se pokretati i jače reagirati na hranu, stres, hormone, infekcije, san i svakodnevne navike.
Kod IBS-a se na standardnim pretragama često ne vidi upala, tumor ili trajno oštećenje crijeva. To ne znači da simptomi nisu stvarni. Naprotiv, bolovi, grčevi, nadutost i promjene stolice mogu biti vrlo izraženi, samo njihov uzrok nije uvijek vidljiv kao promjena u crijevima.
Najčešće se radi o poremećaju komunikacije između crijeva i živčanog sustava. Zbog toga pacijenti često primjećuju da se simptomi pogoršavaju u stresnim razdobljima, nakon lošeg sna, prije putovanja, nakon određenih obroka ili tijekom hormonalnih promjena.
Kako se IBS ponaša u svakodnevnici?
Iritabilni kolon se ne manifestira svaki dan isto – jedan dan dominira nadutost, drugi dan hitan odlazak na toalet, treći dan zatvor i osjećaj nepotpunog pražnjenja. Pacijenti opisuju osjećaj “balona” u trbuhu, grčeve koji se smire nakon stolice te strah da će ih probava iznenaditi u pogrešnom trenutku.
Tipično za IBS je da se tegobe ponavljaju kroz dulje vrijeme. Povremena nadutost nakon obilnog obroka nije isto što i sindrom iritabilnog crijeva – ako se simptomi ponavljaju mjesecima i utječu na svakodnevni život, preporučuje se pregled gastroenterologa.
Tri najčešća obrasca iritabilnog kolona
Kada prevladava proljev
Kod iritabilnog kolona s dijarejom pacijenti imaju učestale stolice, nelagodu prije odlaska na toalet i strah od situacija u kojima toalet nije lako dostupan. Tegobe se mogu pogoršati nakon kave, masnije hrane, stresa, putovanja ili određenih ugljikohidrata koji fermentiraju u crijevima.
U ovom obliku iritabilnog kolona važno je isključiti druge uzroke proljeva, osobito celijakiju, upalne bolesti crijeva i infekcije ako simptomi ili nalazi na to upućuju.
Kada prevladava zatvor
Kod IBS-a sa zatvorom pacijenti se najčešće osjećaju ‘napuhano’, navode pritisak u trbuhu, tvrdu i neredovitu stolicu te osjećaj nepotpunog pražnjenja. Tegobe se mogu pogoršati kada osoba jede premalo vlakana, pije premalo tekućine, nedovoljno se kreće ili često odgađa odlazak na toalet.
Važno je razlikovati običan zatvor od IBS-a sa zatvorom. Kod IBS-a je bol ili nelagoda u trbuhu važan dio slike, a ne samo neredovita stolica.
Kada se proljev i zatvor izmjenjuju
Kod mješovitog sindroma iritabilnog crijeva stolica može biti nepredvidiva. Nekoliko dana prevladava zatvor, zatim slijedi dijareja, a između toga nadutost i grčevi. Ovaj oblik IBS-a pacijentima uglavnom stvara najveću nesigurnost jer ne znaju kako će probava reagirati.
Kod mješovitih simptoma posebno je važno ne uvoditi prehrambene restrikcije nasumično. Plan prehrane treba prilagoditi stvarnom obrascu tegoba, nalazima i svakodnevnim navikama.
Kada simptomi nisu samo osjetljiva crijeva?
Postoje simptomi zbog kojih treba napraviti detaljniju obradu, a ne pretpostaviti da je sve posljedica stresa ili hrane: krv u stolici, neobjašnjiv gubitak težine, anemija, potreba za pražnjenjem crijeva tijekom noći, povišena temperatura, dugotrajna dijareja, novonastale tegobe nakon 50. godine života ili obiteljska anamneza raka debelog crijeva, celijakije ili upalnih bolesti crijeva.
Pregled je potreban i ako se simptomi naglo promijene ili počnu značajno ograničavati svakodnevni život. Nije riječ o plašenju pacijenta, nego o pravovremenom prepoznavanju ozbiljnijih znakova.
Iritabilni kolon, celijakija i upalne bolesti crijeva: zašto ih je važno razlikovati?
Sindrom iritabilnog crijeva može nalikovati drugim bolestima probavnog sustava – celijakiji, Crohnovoj bolesti, ulceroznom kolitisu, intolerancijama, infekcijama, bolestima štitnjače. Razlika je u tome što kod upalnih bolesti crijeva postoji upala i oštećenje sluznice, dok kod iritabilnog kolona nema takvog oštećenja. Kod celijakije problem nastaje zbog imunološke reakcije na gluten i zahtijeva strogu bezglutensku prehranu.
Zato nije dobro samostalno zaključiti da imate IBS, ali nije dobro ni godinama raditi pretrage bez jasnog plana. Gastroenterološki pregled pomaže odrediti što treba isključiti i kada se dijagnoza sindrom iritabilnog crijeva može postaviti.
Dijagnostički put za iritabilni kolon: od simptoma do plana
Kod IBS-a ne postoji jedna pretraga koja dokazuje bolest. Dijagnoza se postavlja kombinacijom razgovora, pregleda, procjene simptoma i ciljane obrade.
1. Razgovor koji nije samo formalnost
Gastroenterolog pita kada su simptomi počeli, koliko su učestali, ima li boli, krvi, gubitka težine ili postoji obiteljska anamneza. Važni su i detalji koje pacijenti često smatraju nevažnima: stres, san, ritam obroka, kava, alkohol, mliječni proizvodi i prethodne crijevne infekcije.
2. Osnovni nalazi koji usmjeravaju obradu
Ovisno o simptomima, obrada može uključivati krvnu sliku, upalne parametre, željezo, hormone štitnjače, testove na celijakiju, pretrage stolice, fekalni kalprotektin i test na okultno krvarenje. Kod dijareje posebno je važno razlikovati IBS od upalne bolesti crijeva ili celijakije.
3. Ultrazvuk, gastroskopija ili kolonoskopija – kada su potrebni?
Ne treba svaki pacijent kolonoskopiju. No ako postoje ranije spomenuti alarmantni simptomi, dobni rizik ili dugotrajne nejasne tegobe, endoskopska obrada može biti važna. Ultrazvuk abdomena pomaže u procjeni drugih uzroka bolova i nadutosti.
Prehrana kod IBS-a: manje zabrana, više plana
Kod iritabilnog kolona, često prehrana ima veliku ulogu, ali najčešća pogreška je izbacivanje hrane bez jasnog plana. Mnogi pacijenti sami uklone mlijeko, gluten, mahunarke, povrće, voće, kavu ili kruh, pa nakon nekog vremena jedu samo nekoliko namirnica. Takav pristup kratkoročno smanjuje strah od simptoma, ali dugoročno povećava nutritivne nedostatke i pojačava napetost oko hrane, pa u konačnici može uzrokovati i druge zdravstvene tegobe.
Najbolje je započeti s dnevnikom prehrane i simptoma – što, koliko, kada, u kojoj kombinaciji, kakva je bila stolica? Kod dijela pacijenata može pomoći low FODMAP pristup, ali proveden stručno i vremenski ograničeno, s ciljem prepoznavanja osobnih okidača i postupnog vraćanja raznovrsnije prehrane.
Mediteranska prehrana (maslinovo ulje, riba, jaja, riža, jogurt ako se podnosi) može biti dobra osnova, no izbor uvijek ovisi o tipu IBS-a i osobnoj toleranciji.
Crijeva i stres: nije sve u glavi, ali glava ima veze s crijevima
Rečenica ‘to vam je od stresa‘ ili komentar da su vam crijeva ‘nervozna‘ mnogim pacijentima zvuči kao da ih se ne shvaća ozbiljno. Simptomi nisu izmišljeni, ali crijeva i živčani sustav stalno komuniciraju – stres može pojačati osjetljivost crijeva, ubrzati ili usporiti probavu i promijeniti ritam pražnjenja.
Zato liječenje često uključuje kombinaciju mjera: prehranu, učestalost obroka, san, kretanje, lijekove prema preporuci liječnika itd. Kod nekih pacijenata najveću razliku napravi prehrana, kod drugih san ili kretanje, a kod trećih prestanak stalnog straha od sljedećeg simptoma.
Gastroenterološka obrada IBS-a u Poliklinici MedPoint
U Poliklinici MedPoint pacijentima s nadutošću, bolovima, dijarejom, zatvorom i sumnjom na iritabilni kolon dostupna je gastroenterološka obrada prema simptomima i riziku. Obrada uključuje pregled vrhunskog gastroenterologa, laboratorijsku dijagnostiku, pretrage stolice, ultrazvuk abdomena, testiranje na celijakiju te gastroskopiju ili kolonoskopiju kada za to postoji indikacija. Kod pacijenata kojima je prehrana značajan okidač, koristan dio pristupa je i nutricionističko savjetovanje.
Gastroenterološke preglede u Poliklinici MedPoint provodi stručni tim koji čine dr. med. Kristian Podrug, specijalist interne medicine i subspecijalist gastroenterologije i hepatologije, dr. med. Damir Aličić, specijalist interne medicine i uži specijalist gastroenterologije, prof. dr. sc. Ivica Grgurević, FEBGH, FRCP, specijalist interne medicine i subspecijalist gastroenterologije i hepatologije, dr. sc. Dorotea Božić, dr. med., specijalistica gastroenterologije i hepatologije, te dr. sc. Piero Marin Živković, dr. med., specijalist gastroenterologije.
Gastroenterolog odgovara na najčešća pitanja o IBS-u
Najčešći simptomi sindroma iritabilnog crijeva su bolovi ili grčevi u trbuhu, nadutost, plinovi, proljev, zatvor ili izmjena proljeva i zatvora. Simptomi se često pogoršavaju nakon određene hrane, stresa, lošeg sna, putovanja ili promjene svakodnevne rutine.
IBS sam po sebi ne uzrokuje rak crijeva i ne dovodi do trajnog oštećenja crijeva. Ipak, simptomi mogu značajno narušiti kvalitetu života, osobito ako osoba zbog njih izbjegava hranu, putovanja, posao ili društvene situacije. Važno je potvrditi da se doista radi o IBS-u, osobito ako postoje alarmantni znakovi.
Slične simptome mogu uzrokovati celijakija, upalne bolesti crijeva, intolerancije, infekcije, bolesti štitnjače ili druge bolesti probavnog sustava. Gastroenterolog procjenjuje simptome, trajanje tegoba, nalaze i moguće rizike te određuje treba li napraviti laboratorijsku obradu, pretrage stolice, ultrazvuk, gastroskopiju ili kolonoskopiju.
Ne uvijek. Kolonoskopija se ne radi rutinski svakom pacijentu s tipičnim simptomima sindroma iritabilnog crijeva. Preporučuje se ako postoje krv u stolici, anemija, neobjašnjiv gubitak težine, povišeni nalazi fekalnog kalprotektina, obiteljska anamneza raka debelog crijeva ili drugi alarmantni znakovi.
Da, prehrana može značajno utjecati na simptome IBS-a, ali promjene treba raditi planski. Kod nekih pacijenata pomaže regulacija obroka, više topivih vlakana, smanjenje hrane koja nadima ili low FODMAP pristup uz stručno vodstvo. Cilj nije izbaciti što više namirnica, nego pronaći osobne okidače.
Ne. Neki pacijenti imaju tegobe nakon pšenice ili proizvoda s glutenom, ali to ne znači uvijek da je gluten glavni uzrok. Prije izbacivanja glutena važno je razmotriti testiranje na celijakiju, jer dugotrajna bezglutenska prehrana može utjecati na pouzdanost nalaza.
Da, stres može pojačati osjetljivost crijeva, bolove, grčeve, nadutost i promjene stolice. To ne znači da je IBS “samo psihički problem”, nego da su crijeva i živčani sustav snažno povezani. Zato se kod IBS-a često kombiniraju prehrambene, životne i medicinske mjere.
Pregled gastroenterologa i obradu simptoma koji upućuju na sindrom iritabilnog crijeva možete obaviti u Poliklinici MedPoint u Solinu, u blizini Splita. Prema simptomima dostupni su gastroenterološki pregled, laboratorijska obrada, pretrage stolice, ultrazvuk abdomena, endoskopske pretrage i nutricionističko savjetovanje.