Ulcerozni kolitis: kako prepoznati simptome i kako se postavlja dijagnoza?

Proljev koji traje, krv ili sluz u stolici, grčevi u trbuhu ili umor koji se ne može objasniti samo tempom života? Mnogi pacijenti na ove i slične simptome ne obraćaju pažnju misleći da je uzrok hrana, stres, hemoroidi ili “osjetljiva probava”. I ponekad uzrok zaista može biti bezazlen ili prolazan. No, kada se tegobe ponavljaju, potrebno je zakazati pregled kod gastroenterologa.
Jedan od mogućih uzroka je ulcerozni kolitis – kronična upalna bolest crijeva koja zahvaća sluznicu debelog crijeva i rektuma. Kod ove bolesti postoji upala koju treba prepoznati, liječiti i dugoročno pratiti. Cilj liječenja nije samo zaustaviti proljev ili krv u stolici, nego smiriti upalu, spriječiti pogoršanja i omogućiti pacijentu što kvalitetniji život.
Koji su simptomi ulceroznog kolitisa?
Simptomi ovise o tome koji su dijelovi debelog crijeva zahvaćeni upalom i koliko je bolest aktivna. Kod nekih se osoba tegobe razvijaju postupno, dok se kod drugih mogu pojaviti izraženije od samog početka.
Najčešći simptomi uključuju:
- Proljev, koji može trajati dulje vrijeme ili se ponavljati.
- Krv i sluz u stolici, zbog upalnih promjena na sluznici crijeva.
- Učestalu i hitnu potrebu za pražnjenjem crijeva, ponekad i kada se isprazni vrlo mala količina stolice.
- Bolove i grčeve u trbuhu, često povezane s pražnjenjem crijeva.
- Osjećaj nepotpunog pražnjenja, čak i nakon odlaska na toalet.
- Umor i slabost, koji mogu biti povezani s aktivnom upalom, anemijom ili nutritivnim manjkovima.
- Nenamjeran gubitak tjelesne težine i smanjen apetit, osobito kod izraženijih simptoma.
Kod nekih pacijenata bolest može biti povezana i s tegobama izvan probavnog sustava, primjerice bolovima u zglobovima, promjenama na koži ili upalom oka.
Važno je naglasiti da nijedan od navedenih simptoma samostalno ne potvrđuje ulcerozni kolitis. Ako proljev traje ili se ponavlja, ako primijetite krv u stolici ili se javljaju noćne stolice, izražena slabost ili gubitak težine, potrebno je obratiti se liječniku specijalistu.
Što je ulcerozni kolitis i kako se razlikuje od drugih bolesti crijeva?
Ulcerozni kolitis pripada skupini upalnih bolesti crijeva, poznatih pod kraticom IBD (Inflammatory Bowel Disease). Za razliku od prolaznih probavnih smetnji, kod ove bolesti prisutna je kronična upala sluznice debelog crijeva. Upala gotovo uvijek zahvaća rektum, odnosno završni dio debelog crijeva, i odatle se kontinuirano širi prema njegovim višim dijelovima. Ovisno o proširenosti, može zahvaćati samo rektum, lijevu stranu debelog crijeva ili veći dio debelog crijeva.
Bolest se često odvija u fazama. Postoje razdoblja pogoršanja, kada su simptomi izraženi, i razdoblja smirenja, kada pacijent može biti gotovo bez tegoba. Upravo ta nepredvidivost često najviše opterećuje pacijente – jer ne znaju kada će se simptomi vratiti i hoće li ih omesti u poslu, putovanju, društvenim obavezama ili svakodnevnom životu.
Ulcerozni kolitis ili sindrom iritabilnog crijeva (IBS)?
Sindrom iritabilnog crijeva, odnosno IBS, može uzrokovati bolove u trbuhu, nadutost, proljev, zatvor ili izmjene različitih obrazaca pražnjenja crijeva. Međutim, IBS ne uzrokuje upalu sluznice crijeva kakva se javlja kod ulceroznog kolitisa.
Kod ulceroznog kolitisa mogu se utvrditi upalne promjene endoskopskim pregledom, a dijagnoza se postavlja i na temelju laboratorijskih nalaza te analize uzoraka tkiva. Krv u stolici nije tipičan simptom IBS-a i zahtijeva procjenu mogućih drugih uzroka.
Koja je razlika između ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti?
Ulcerozni kolitis i Crohnova bolest dvije su različite kronične upalne bolesti crijeva. Ulcerozni kolitis zahvaća debelo crijevo i rektum, dok Crohnova bolest može zahvatiti različite dijelove probavnog sustava.
Kod ulceroznog kolitisa upala je kontinuirana i zahvaća površinski sloj sluznice, počevši od rektuma. Kod Crohnove bolesti upala se može pojaviti bilo gdje od usta do anusa, često u preskocima, s dijelovima zdrave sluznice između zahvaćenih područja, i može zahvatiti cijelu stijenku crijeva. Budući da simptomi mogu biti slični, za pouzdano razlikovanje potrebni su gastroenterološka procjena, laboratorijski nalazi i endoskopska obrada s biopsijama kada je indicirana.
Kako se dijagnosticira ulcerozni kolitis?
Dijagnoza ulceroznog kolitisa ne postavlja se na temelju jednog simptoma ili jednog laboratorijskog nalaza. Potrebno je povezati podatke o tegobama, liječnički pregled i rezultate odgovarajućih pretraga.
Gastroenterolog će procijeniti koliko dugo simptomi traju, koliko su česte stolice, pojavljuju li se krv ili sluz, postoje li bolovi i drugi znakovi bolesti te uzima li pacijent lijekove koji mogu utjecati na probavni sustav. Ovisno o kliničkoj slici, dijagnostička obrada može uključivati nekoliko koraka.
Koje laboratorijske pretrage pomažu u dijagnostici?
Laboratorijske pretrage krvi mogu pomoći u procjeni anemije, znakova upale i mogućih posljedica bolesti. Ovisno o simptomima, liječnik može zatražiti kompletnu krvnu sliku, CRP, željezo, feritin i druge pokazatelje.
Analiza stolice može pomoći u otkrivanju crijevnih infekcija koje uzrokuju slične simptome, uključujući infekciju bakterijom Clostridium difficile. Isključivanje infektivnih uzroka važno je prije postavljanja dijagnoze upalne bolesti crijeva.
Kalprotektin u stolici pokazatelj je koji može upućivati na upalu u crijevima. Koristan je u razlikovanju upalnih bolesti od funkcionalnih probavnih tegoba te u praćenju aktivnosti već dijagnosticirane bolesti. Međutim, povišen kalprotektin sam po sebi ne potvrđuje ulcerozni kolitis jer može biti povišen i kod crijevnih infekcija, uzimanja protuupalnih lijekova, polipa i drugih stanja.
Zašto je kolonoskopija važna kod sumnje na ulcerozni kolitis?
Kolonoskopija s biopsijama jedna je od ključnih pretraga za potvrdu dijagnoze ulceroznog kolitisa. Omogućuje izravan pregled sluznice debelog crijeva i procjenu mjesta, proširenosti i izraženosti upalnih promjena.
Tijekom pregleda liječnik može uzeti male uzorke sluznice koji se šalju na patohistološku analizu (PHD). Mikroskopski pregled tkiva pomaže u potvrđivanju upalnih promjena i razlikovanju ulceroznog kolitisa od drugih bolesti.
U Poliklinici MedPoint obrada se planira prema simptomima i riziku pacijenta. Kod sumnje na upalnu bolest crijeva važno je povezati razgovor s gastroenterologom, laboratorijske nalaze, analizu stolice, kalprotektin te, kada postoji indikacija, kolonoskopiju s biopsijom i PHD analizom. Takav pristup pomaže da se simptomi ne promatraju izolirano, nego u kontekstu cijele kliničke slike.
Kako se liječi ulcerozni kolitis?
Ulcerozni kolitis kronična je bolest koja zahtijeva individualiziran pristup liječenju. Izbor terapije ovisi o proširenosti i aktivnosti upale, težini simptoma, prethodnom tijeku bolesti i odgovoru na ranije liječenje.
Ovisno o kliničkoj slici, terapija može uključivati lijekove koji smanjuju upalu u crijevu, kortikosteroide za određena pogoršanja, imunomodulacijsku ili biološku terapiju te druge suvremene lijekove. Kod teških oblika bolesti ili određenih komplikacija može biti potrebna i kirurška procjena. Cilj nije samo privremeno ublažiti simptome, nego postići i održavati remisiju, kontrolirati upalu i smanjiti rizik od novih pogoršanja. Zbog toga je važno ne prekidati propisanu terapiju samostalno čim simptomi popuste. Redovite kontrole omogućuju praćenje bolesti i pravodobnu prilagodbu liječenja.
Ako se pojavi više krvavih stolica dnevno, jaka ili sve intenzivnija bol u trbuhu, visoka temperatura, ubrzan rad srca, izražena slabost ili znakovi dehidracije, potrebno je hitno potražiti liječničku pomoć.
Zašto su važne kontrolne kolonoskopije?
Potreba za ponavljanjem kolonoskopije ovisi o razlogu zbog kojeg se pretraga provodi, aktivnosti bolesti, odgovoru na liječenje i individualnim čimbenicima rizika. Kod već dijagnosticiranog ulceroznog kolitisa kontrolni pregledi mogu biti potrebni za procjenu aktivnosti upale i učinka terapije. Kod dugotrajnije bolesti, osobito kada je zahvaćen veći dio debelog crijeva, gastroenterolog može preporučiti i redovite nadzorne kolonoskopije radi otkrivanja promjena na sluznici. Učestalost kontrola određuje se individualno, uzimajući u obzir trajanje i proširenost bolesti, prethodne nalaze, obiteljsku anamnezu i druge čimbenike rizika.
Dijagnostika ulceroznog kolitisa u Poliklinici MedPoint
U Poliklinici MedPoint u Solinu pacijentima s proljevom koji traje, krvi ili sluzi u stolici, grčevima, hitnošću pražnjenja, anemijom, umorom ili sumnjom na upalnu bolest crijeva dostupna je gastroenterološka obrada prema simptomima i riziku. Obrada može uključivati gastroenterološki pregled, laboratorijske nalaze, analizu stolice, kalprotektin, kolonoskopiju, biopsije i patohistološku analizu uzoraka tkiva. Kolonoskopija se u MedPointu može obaviti sa ili bez analgosedacije, prema indikaciji, procjeni liječnika i dogovoru s pacijentom. Posebna vrijednost ovakvog pristupa je u tome što se simptomi ne promatraju izolirano. Krv u stolici, proljev, sluz, bolovi u trbuhu ili povišen kalprotektin mogu imati različite uzroke, pa je važno povezati razgovor s liječnikom, laboratorijsku obradu, endoskopski nalaz i PHD analizu.
Gastroenterološki tim Poliklinike MedPoint čine dr. med. Kristian Podrug, specijalist interne medicine i subspecijalist gastroenterologije i hepatologije, prof. dr. sc. Ivica Grgurević, FEBGH, FRCP, dr. med. Damir Aličić, dr. sc. Dorotea Božić, dr. med. i dr. sc. Piero Marin Živković, dr. med.
Kod pacijenata s potvrđenim ulceroznim kolitisom važna je i dugoročna skrb: praćenje simptoma, kontrola upale, procjena odgovora na terapiju, plan kontrolnih kolonoskopija i prehrambena podrška kada je potrebna. Nutricionističko savjetovanje može pomoći osobito kod proljeva, gubitka težine, anemije, nutritivnih manjkova ili straha od hrane tijekom pogoršanja. Ako simptomi traju ili se ponavljaju, pregled gastroenterologa može pomoći da se utvrdi radi li se o ulceroznom kolitisu, Crohnovoj bolesti, IBS-u, infekciji, hemoroidima ili drugom uzroku tegoba.
Kontaktirajte nas i ugovorite termin pregleda.
Gastroenterolog odgovara na najčešća pitanja o ulceroznom kolitisu
Prvi simptomi ulceroznog kolitisa mogu biti proljev, krv u stolici, sluz u stolici, grčevi u trbuhu, hitnost odlaska na toalet i osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva. Kod nekih pacijenata javljaju se i umor, anemija, gubitak apetita ili gubitak tjelesne težine. Simptomi se mogu razvijati postupno i ne moraju odmah biti jako izraženi.
Ne. Krv u stolici može biti posljedica hemoroida, analne fisure, infekcije, polipa ili drugih stanja. Ipak, krv u stolici ne treba ignorirati, osobito ako se ponavlja ili se javlja uz proljev, sluz, bolove u trbuhu, umor, anemiju ili gubitak težine. Tada je potrebna gastroenterološka obrada.
IBS, odnosno sindrom iritabilnog crijeva, može uzrokovati bolove, grčeve, proljev, zatvor i nadutost, ali ne uzrokuje vidljivu upalu sluznice crijeva. Ulcerozni kolitis je upalna bolest crijeva kod koje postoji upala debelog crijeva i rektuma. Zato su kod sumnje na upalu važni nalazi, kalprotektin, kolonoskopija i biopsija.
Ulcerozni kolitis zahvaća sluznicu debelog crijeva i rektuma, dok Crohnova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava. Simptomi se mogu preklapati, zato se razlika ne postavlja samo prema tegobama. Za razlikovanje su važni gastroenterološki pregled, laboratorijski nalazi, kolonoskopija, biopsije i procjena liječnika.
Dijagnoza se postavlja kombinacijom razgovora s pacijentom, pregleda, laboratorijskih nalaza, analize stolice, kolonoskopije i biopsije. Kolonoskopija omogućuje izravan pregled sluznice debelog crijeva, procjenu proširenosti upale i uzimanje uzoraka tkiva za patohistološku analizu. Prema nalazima se određuje terapijski plan.
Ulcerozni kolitis kronična je bolest koja se lijekovima ne može trajno izliječiti, ali se odgovarajućom terapijom kod mnogih pacijenata može postići dugotrajna remisija. Kod većine pacijenata cilj liječenja je smiriti upalu, smanjiti broj pogoršanja i očuvati kvalitetu života. Terapija se prilagođava težini bolesti, proširenosti upale i odgovoru pacijenta. Važno je ne prekidati terapiju samostalno čim simptomi popuste.
Pogoršanja mogu biti povezana s aktivnošću bolesti, infekcijama, stresom, samostalnim prekidom terapije, nekim lijekovima ili drugim čimbenicima. Kod svakog pacijenta okidači mogu biti različiti. Ako se simptomi pogoršaju, osobito ako se pojavi više krvavih stolica, temperatura, jaka bol ili slabost, potrebno je javiti se liječniku.
Ne postoji jedna prehrana koja vrijedi za sve pacijente s ulceroznim kolitisom. Prehrana ovisi o tome je li bolest aktivna ili u remisiji, ima li pacijent proljev, anemiju, gubitak težine ili nutritivne manjkove. Tijekom pogoršanja neke namirnice mogu smetati više nego inače, ali dugoročna prehrana treba biti individualno prilagođena.
Da, kolonoskopija s biopsijom ključna je za postavljanje dijagnoze i procjenu proširenosti upale. Kod pacijenata s već dijagnosticiranim ulceroznim kolitisom kolonoskopija se može koristiti i za praćenje aktivnosti bolesti, odgovora na terapiju i nadzor sluznice kroz vrijeme. Učestalost kontrola određuje gastroenterolog.
Gastroenterološki pregled, laboratorijsku obradu, analizu stolice, kalprotektin, kolonoskopiju i biopsije prema indikaciji možete obaviti u Poliklinici MedPoint u Solinu, u blizini Splita i Kaštela. Obrada se planira prema simptomima, riziku i procjeni gastroenterologa, a kolonoskopija se može obaviti sa ili bez analgosedacije.
